Andrej Plenković:  >> Kao u Domovinskom ratu, hrvatski je narod i u sadašnjim teškim okolnostima iskazao zajedništvo, otpornost i snagu. Ulazimo u novo desetljeće s ambicijom da, unatoč svim izazovima, Hrvatska nastavi kročiti naprijed, što bolje koristeći prednosti sve snažnijeg međunarodnog položaja i članstva u Europskoj uniji na dobrobit svih naših građana & za što brži gospodarski oporavak. <<

Na današnji dan, 15. siječnja 1992. godine, Republiku Hrvatsku priznalo je svih 12 članica ondašnje Europske zajednice, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Bilo je to gotovo sedam mjeseci nakon što je 25. lipnja 1991. Hrvatski sabor donio povijesnu Odluku o uspostavi suverene i samostalne RH.

Dotad su Hrvatsku - nakon Slovenije - već bili priznali Litva (30. srpnja 1991.), Ukrajina (11. prosinca), Latvija (14. prosinca), Island (19. prosinca) te Estonija (31. prosinca), kao i San Marino i Sveta Stolica (13. siječnja).

Suverena država unutar međunarodno priznatih granica

Dan nakon 15. siječnja, Hrvatsku je priznalo još devet država, od Australije, Novog Zelanda, Čilea, Argentine i Urugvaja do Slovačke, Češke, Švedske i Lihtenštajna. Hrvatska je tako postala nezaobilazni međunarodni čimbenik na karti svijeta, suverena država unutar svojih međunarodno priznatih granica.

Za Hrvatsku, izloženu velikosrpskoj agresiji i s okupiranim dijelovima svojeg teritorija, čin međunarodnog priznanja značio je da zauzima svoje ravnopravno mjesto među državama svijeta i da ostvarena neovisnost nikad više neće biti dovedena u pitanje. Kao kruna učvršćenja međunarodnog položaja Hrvatske ubrzo je došao i ulazak u članstvo Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992. godine.

Najuspješnija operacija izgradnje mira u povijesti UN-a

Nakon pobjede u Domovinskom ratu, a šest godina poslije međunarodnog priznanja, 15. siječnja 1998. uspješno je dovršen postupak mirnog povratka okupiranih teritorija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.

Bio je to završetak najuspješnije operacije izgradnje mira u povijesti UN-a, koja do danas predstavlja model rješavanja sličnih kriznih situacija i u drugim dijelovima svijeta. Za uspjeh mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja odlučujuća je bila mirnodopska vizija i državničko vodstvo prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. 

Nastavljamo osnaživati međunarodni položaj RH

- Obljetnice međunarodnog priznanja i mirne reintegracije veliki su datumi u hrvatskoj povijesti. Obilježavamo ih s ponosom na sva naša postignuća te s trajnom zahvalnošću hrvatskim braniteljima i svima koji su podnijeli žrtvu za slobodu i samostalnost Hrvatske - izjavio je ovom prigodom predsjednik Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske demokratske zajednice Andrej Plenković.

U prošla tri desetljeća, nakon što se izborila za međunarodno priznanje i primitak u UN - također je naglasio Andrej Plenković - Hrvatska se na međunarodnoj razini politički afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza te je danas relevantan partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama:

- Usto, u prvoj polovini 2020. prvi je put Republika Hrvatska predsjedala Vijećem EU-a, i to u dosad nezabilježenim okolnostima za Europu i svijet. Nastavljajući osnaživati međunarodni položaj Hrvatske, Vlada predano radi na ostvarivanju i preostala dva strateška cilja: ulasku u europodručje i u Schengenski prostor.

Zajedništvo, otpornost i snaga hrvatskog naroda

Suočen s neviđenim izazovima, od pandemije koronavirusa do posljedica razornih potresa, hrvatski narod u najtežim je okolnostima pokazao zajedništvo, otpornost i snagu. Zahvalni smo i brojnim državama i organizacijama koje su pružile pomoć ljudima na potresom stradalim područjima i uputile snažnu poruku globalne solidarnosti s Hrvatskom.

Ulazimo u novo desetljeće s ambicijom da - unatoč svim izazovima - Hrvatska u gospodarskom, socijalnom i reformskom smislu nastavi kročiti naprijed, koristeći što bolje prednosti sve snažnijeg međunarodnog položaja i članstva u Europskoj uniji na korist i dobrobit svih hrvatskih građana te za što brži gospodarski oporavak.